|

Polaganje vijenaca
Svečana sjednica i promocija knjige
Svečana Akademija
|
PROSLAVLJENA
160 OBLJETNICA DOSELJENJA RUSINA U MIKLUŠEVCE
U
Mikluševcima se u nedjelju, 6. studenoga 2011 godine održala svečanost povodom 160 godina doseljenja Rusina u
Mikluševce.
Program je
počeo Svetom Misom a nastavio se poslijepodne Svečanom sjednicom.
Na Svečanoj sjednici je, uz eminentne goste iz općine Tompojevci i
Stari Jankovci te izaslanika križevačkog biskupa mons.Kekića, bio
nazočan i župan Vukovarsko-srijemske županje, Božo Galić koji je
između ostalog govorio o bogatstvu multietničnosti u
Vukovarsko-srijemskoj županiji te stvestranom angažiranju Županije
na pomoći nacionalnim manjinama u podizanju životnog
standarda.Referate o deseljavanju Rusina u Mikluševce pročitali su
Đuro Ljikar na rusinskom jeziku i Ahnetka Balatinac na hrvatskom.
U drugom dijelu Svečane sjednice promovirana
je knjiga Đure
Ljikara "Njiše se žitno klasje - gazdovanje mikluševačkih Rusina".
Moderator je bila Ahnetka Balatinac a o knjizi su govorili
recenzent, Zvonimir Erdelji, suizdavač Irina Papuga te sam autor
dok su kratke crtice iz knjige pročitale dvije učiteljice, koje su
skoro cijeli svoj radni vijek provele upravo u Mikluševačkoj
školi, Marija Papuga i Ksenija Ljikar.
To je osma knjiga ovog kroničara a analitičari su izračunali da
sve skupa sadrže oko 1700 stranica i nešto više od 500
fotografija.
Na kraju promocije, predstavnica Družtva za rusinski jezik,
literaturu i kulturu iz Novog Sada, uručila je priznanja članovima
tog Družtva a koji su iz Hrvatske, promovirala njihova izdanja te
posebno darovala učitelje u mirovini Đuru i Kseniju Ljikar kao i
vlč.Joakima Simunovića.
Promociju su pratili i Ahneta Bučko Papharhaji kao i Štefan Hudak,
rodom Mikluševčani a koji se često u svojim literarnim radovima
vraćaju upravo svom rodnom selu.
U kulturno
-
umjetničkom programu koji je počeo u 16 sati, sudjelovali su
podmladak KUD "Joakim Govlja" iz Mikluševaca te učenici OŠ
Čakovci, područne škole Mikluševci, koji izučavaju rusinski jezik
a koje je pripremila učiteljica Ilona Hrecešin. Čitali su pjesmice nekadašnjih Mikluševčana (koji su danas već
djedovi i bake), objavljenih u časopisu za djecu "Pionirska
zahradka. Nastupili su i rusinski eminentni
glazbenici i interpretatori među kojima su bili Vesna Nađ i Andrea
Bučko iz Ruskog Krstura, Tanita Hodak iz Kucure, Miroslava Daždiu
i Jovgen Nađ iz Novog Sada te domaća pjevačka grupa KUD "Joakim
Govlja". Pratio ih je Narodni orkestar Doma kulture iz Ruskog
Krstura.
Akademija
je počela pjesmom "Mikluševci moji dragi", svojevrsnom "himnom"
mikluševačkih manifestacija koje su prie rata bile jedna od
najbolje organiziranih festivala rusinske kulture na ovim
prostorima a izvođači su bili Miroslava Daždiu i Jovgen Nadj.
Nakon puno godina, posjetitelji su imali prigodu čuti tu pjesmu "u
živo" uz pratnju profesionalnih glazbenika pa su u očima mnogih
zasjale suze.
Sve
prisutne je prigodnim govorom pozdarvio načelnik općine
Tompojevci, Gabrijel Kujundžić te izaslanik križevačkog biskupa
mons.Kekića, o. Joakim Simunović, dekan Srijemski i župnik
mikluševački.
Vrlo
dojmljivi program, koji je bio protkan pjesmom, recitacijom i
isječcima iz prošlosti Rusina pa do današnjih dana a koje je
čitala Ksenija Ljikar ml., pratila je prepuna dvorana Društvenog
doma.
Na kraju
su posjetitelji i izvođači zajedno otpjevali tradicionalnu pjesmu
"Mnohaja ljita" (Na mnoga ljeta op.a) a koju su namjenili svim
Mikluševčanima, Mikluševcima i svim Rusinima uopće. Nazočnima se
riječima zhvale obratio predsjednik Mjesnog odbora, Đuro Biki a
pohvalu međudržavnojj suradnji izrekao je i Predsjednik
Nacionalnog savjeta Rusina Srbije, Slavko Rac, istovremeno
darujući KUD "Joakim Govlja" kapitalno djelo, notne zapise sa svih
dosadašnjih "Crvenih ruža".
Od
značajnih društveno političkih aktivista, Akademiju je pratio i
predstavnik Rusina u Savjetu za nacionalne manjine RH, Zvonko
Kostelnik, predsjednica Saveza Rusina i Ukrajinaca RH, Ljubica
Morhan te zastupnica u Parlamentu Srbije, Olena Papuga. S obzirom
da je to istovremeno i jubilej škole i crkve, bio je nemali broj
nazočnih i s te strane.
Medijno
su, značajnu podršku ovoj značajnoj obljetnici dali rusinska
redakcija RT Vojvodine, redakcija Ruskog slova, Rutenpressa i Nove
dumke.
Ahnetka Balatinac
(аба)
|