|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Podkarpatska Rus' (Rutenija), danas Trans-Karpatska regija
Ukrajine |
Rusini u svijetu
Računa se da Rusina ima oko 1,6
milijuna u svijetu. Približno 45% rusinskog naroda živi u
Ukrajini. Izvan karpatskog rodnog kraja, Rusini žive kao
emigracija u susjednim zemljama: 8% u Slovačkoj, 4% u Poljskoj,
4% u Srbiji, Češkoj, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj. U Kanadi
i Australiji živi oko 1,3% Rusina, dok se najveća zajednica
nalazi u SAD-a, gdje živi 38% rusinskog naroda. |
|
|
|
Korjeni |
|
|
Rusini pripadaju slavenskoj grani indo-europskih naroda. Njihov
dijalekt klasificiran je kao istočno – slavenski i srodan je
ukrajinskom jeziku.
Rusini u Europi žive na svom povijesnom području u Podkarpatskoj
Rusi(Ruteniji), sada Trans-Karpatska regija Ukrajine, koju u VI
i VII stoljeću naseljavaju slavenski narodi, poznati kao Bijeli
Hrvati. Rusini u Slovačkoj žive u sjevernom djelu zemlje,
poznatoj kao Prešovska regija, a iz tih krajeva su doselili i
naši pretci.
Brdski kraj Podkarpatske Rusi nije dozvoljavao značajniju
agrarnu djelatnost, niti industrijalizaciju, pa su Rusini bili
prisiljeni raditi u susjednim državama kako bi preživjeli, ili
su se, „trbuhom za kruhom“, selili u bogatije zemlje po cijelom
svijetu.
U Austro-Ugarskoj državi, za vrijeme Marije Terezije, prvi
Rusini sa Hornjice(tako Rusini nazivaju stari kraj),doselili su
1745.godine u tadašnju Doljnju Ugarsku u Bačku (u današnjoj
Vojvodini) u mjesto Ruski Krstur.
1763. godine naseljavaju Kucuru. Proces naseljavanja trajao je
50 godina. U tim mjestima stvorila se okosnica pučanstva koje je
odlučilo zauvijek ostati na tim prostorima. Izgradili su crkvu i
školu jer su dolazili kao pismeni ljudi te su htjeli nastaviti
školovanje i vjerski život kao što su to imali u starom kraju.
Zbog visokog nataliteta, ( pučanstvo se povečavalo brže no što
se moglo doći do obradive zemlje) Rusini se iz Krstura i Kucure
sele u Srijem i Hrvatsku. Rusini u Hrvatskoj prvo naseljavaju
Petrovce 1831. godine a zatim i Mikluševce oko 1840. godine. Na
prijelasku iz XIX u XX stoljeće, doseljavaju se i u Rajevo selo,
Piškorevce te Donje Andrijevce. Idustrijalizacijom nakon Prvog,
a posebno nakon Drugog Svjetskog rata, sele u veće gradove. U
Hrvatskoj najviše u Vukovar, ali također i u Zagreb, Rijeku,
Vinkovce i Osijek. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Nova Dumka
Časopis na rusinskom, ukrajinskom i hrvatskom jeziku
Vjenčić
Časopis za djecu
Misli s Dunava
Godišnjak Saveza Rusina i Ukrajinaca RH
Rusinska glazba
U izdanju Rusina iz Vinkovaca
|
